Organizacija Fridom haus objavila je novi izveštaj o stanju demokratije u svetu i Srbija svojom pozicijom ni ovaj put ne može da se pohvali. Nalazi se na 16. mestu među zemljama u kojima je poslednjih deset godina zabeležen dramatičan pad sloboda. Srbija i dalje važi za delimično slobodnu zemlju, ali je, konstatuje Fridom hause, Srpska napredna stranka erodirala politička prava i građanske slobode, pritiskala medije, opoziciju i nevladine organizacije.
Iz godine u godinu padala je Srbija na listi Fridom hausa. Ovaj put pala je najniže do sada i stala rame uz rame uz neslobodni Avganistan i Mjanmar. Izgubila je Srbija ukupno 18 poena, a samo prošlogodišnji izbori oduzeli su nam dva.
„Integritet prošlogodišnjih izbora bio je narušen velikim izbornim prednostima koje je preuzela vladajuća stranka, a to uključuje ogromnu medijsku pristrasnost i zloupotrebu javnih resursa“, kaže Ejmi Slipovic iz Fridom hausa.
Pala je Srbija i na testu slobode okupljanja, pa smo negativne bodove dobili zbog otkazivanja prošlogodišnjeg Evroprajda i nasilnog gušenja skoro svakog građanskog bunta.
„Policija, privatno obezbeđenje i paramilitarne organizacije zastrašivale su demonstrante na protestima koji nisu odgovarali vlastima. To je podrivanje slobode okupljanja“, tvrdi Slipovic.
I to je problem ne samo Srbije, nego i regiona, naglašava Ejmi Slipovic. Podriva, međutim, Srbija i slobodu medija. I u tome, kažu iz Fridom hausa, u odnosu na komšije, prednjači. Primećuju i da naše Regulatorno telo za elektronske medije nije u potpunosti nezavisno.
„Pogotovo kada odlučuje o dodeli nacionalnih frekvencija. Ali, još je veća stvar što država i vladajuća partija imaju uticaj preko privatnih medija i to preko reklamnih ugovora i drugih indirektnih subvencija“, navodi Slipovic.
Na neke imaju uticaj, a na neke pojedince utiču da istraživačkim medijima prete i zastrašuju ih, ističe Slipovic.
„I ono što ovaj izveštaj govori jeste da je sve to posledica jednog narativa i loše atmosfere po novinare, a koja se stvara tako što je kreiraju predstavnici vlasti i državni vrh“, naglasila je Bojana Jovanović, novinarka KRIK-a.
Pretnje su periodične, ali česte, kaže ona. Poslednju u nizu, i to pretnju smrću, dobio je uredik KRIK-a Stevan Dojčinović zbog jednog intervjua. Prijavljuju svaku pretnju, međutim:
„Nismo imali neke rešene slučajeve da je policija, odnosno tužilaštvo, da su otkrivali ko su ti ljudi koji nam prete i da su oni sankcionisani onako kako treba“, kaže Jovanović.
A Srbiji bi, zbog ove negativne slike, mogla da zapreti Evropska unija, ali kada bi htela. Do sada je na izveštaje o stanju demokratije uglavnom ostajala nema, primećuju analitičari.
„Niti je pravila veliki pritisak na vlast u Srbiji da po tom pitanju nešto urade, a videli smo prošle godine u slučaju sankcija Rusiji da postoje prosto mehanizmi i postoje načini da se to uradi ukoliko žele da se jedan politički pritisak sprovede na Srbiju da se neke stvari promene“, tvrdi Nikola Burazer iz organizacije European Western Balkans.
Odnosno, zaključuje Burazer, da načina ima, a da su sve ostalo samo izgovori.
Autor: Vanja Đurić
Izvor: N1